Iza nas je i ovogodišnja Međunarodna studentska konferencija “Time to Rethink Economics”. Trodnevna konferencija, koja se održala od 9. do 11. travnja 2010. u prostorima stare Gradske vijećnice na Gornjem Gradu, okupila je preko 140 sudionika s različitih sveučilišta iz Hrvatske, te iz SADa, Indije, Nizozemske, Rusije, Litve, Srbije, BiH, Slovenije.
Okosnica Konferencije bila su predavanja glavnih govornika Hannesa Swobode, Dalibora Hatića i Marine Ralašić, te predavača i voditelja radionica Andrije Petroviča, Jasene Kukavčić i Žarka Horvata, nakon kojih su studenti prezentirali radove koje su naši recenzenti ocijenili kao najbolje.
Gospodin Hannes Swoboda obuhvatio je širok pojas tema, od politike i gospodarstva do kulture i energetike. Posebno se osvrnuo na europsku integraciju i njeno usmjerenje strategiji diferencijacije a ne troškovnog vodstva jer bi Europa u suprotnome morala sniziti standarde življenja i kvalitetu života što ne želimo. Osvrnuo se i na velike razlike među zemljama članicama EU i naglasio da su veliki problemi prisutni unutar pojedinih članica, a ne na razini same Unije. Tako navodi problem sekularizma u Turskoj. Neslaganje svih članica u različitim pitanjima ne vidi spornim jer niti jedinstvena i koherentna SAD ne može se dogovoriti oko zakona o zagađenju okoliša. Osvrnuo se između ostalog i na odljev mozgova. Smatra da je taj problem odlično financijski rješen u Shangaiju gdje se mlade potiče da idu u inozemstvo stjecati znanja i iskustva, a potom su privučena velikim zaradama da se vrate nazad u domovinu. U kontekstu pitanja o hrvatskim brodogradilištima istaknuo je usmjerenje Europe sofisticiranim tehnologijama i obrazovanju, te poticanju razvoja malih i srednjih poduzeća povezanih s inozemstvom, kao i potrebu za pronalaženjem tržišnih niša.
Predavanje, koje je oduševilo usprkos mirnome tonu, bilo je o poslovnome iskustvu Dalibora Hatića i njegova poduzeća. Opisao je vrlo detaljno cijeli proces nastajanja poduzeća i njegova razvoja u jedan od najznačajnijih europskih instituta. Ističući moralne osobine ljudi i osobit značaj znanja i obrazovanja kao načina kako motivirati zaposlenike, govorio je o motivatorima pri njegovu osnivanju poduzeća. Navodi „Fear“ sa značenjem straha da u životu ne ostvari sebe i ne radi ono što bi on htio raditi, te „Positive Wish“ jer je poduzeće osnivano u poslijeratno vrijeme kada su imali želju pomoći državi u obnovi i razvitku. Istaknuo je probleme „prodaje znanja“ tj. kako klijentima objasniti da prodajete nešto nematerijalno. Znanjima uvezenim iz Australije poduzeće je postalo jednim od najznačajnijih u ovome dijelu Europe. Uspjeh su zagarantirale zdrave veze među zaposlenicima, stalna briga za klijente i projekte koji su davno napravljeni. Kako je sve u ljudima, naglasio je da ako imaš znanje i dobre poslove iza sebe, nitko te ne može ignorirati, a za dobar posao bit ćeš i adekvatno nagrađen. Kao ključni problem hrvatskoga društva naveo je korupciju koju vidi čak i u ranijem odlasku s radnoga mjesta u državnim poduzećima uz odobrenje nadležne osobe.
Glavna urednica magazina Banka, Marina Ralašić prezentirala nam je ekonomiju sreće, tj. alternativu mjerenju BDP-a kojom se želi unijeti nova perspektiva u gledanju uspješnosti nacionalnih ekonomija – ujedno i predstavila projekt Nacionalni indeks sreće. Predavanje je započela pričom o zadovoljstvom stanom koji je ili u okruženju sebi sličnih stanova, pa su vlasnici zadovoljni njegovim stanjem pa makar bio u ruševnom stanju, ili u okruženju bolje uređenih stanova od našeg koji je također odlično uređen, ali nije poput ostalih pa nas to čini nezadovoljnima. Slične tendencije u zadovoljstvu pokazala su brojna istraživanja diljem svijeta. Pokazalo se da su stanovnici siromašnih zemalja nerijetko zadovoljnije od onih bogatih. Predavanje gospođe Ralašić bio je ekskluzivan uvod početku javnoga rada na projektu Nacionalni indeks sreže u Hrvatskoj u organizaciji magazina Banka, agencije Hendal i Allianz Osiguranja koji to mjerenje žele uvesti kao relevantan pokazatelj stanja u državi.
Uz navedene govornike na konferenciji su sudjelovali direktor Tehnološkog parka Varaždin, Andrija Petrović, direktor industrijske ekologije poduzeća Holcim, Žarko Horvat, te analistkinja Massmedije, Jasena Kukavčić. Gospodin Petrović studentima je prezentirao važnost tehnoloških parkova u ekonomskom razvitku regije ili grada, a na konkretnom primjeru Tehnološkog parka Varaždin predstavio nam je jedan od najuspješnijih takvih parkova u cijeloj regiji. U paralelnim sesijama Jasena Kukavčić prezentirala je mjere koje su države istočne i sjeveroistočne Europe poduzele u sprječavanju širenja globalne ekonomske krize. Žarko Horvat je istovremeno s manjom grupom studenata interaktivno radio na spoznavanju važnosti društveno odgovornog poslovanja i perspektivama razvitka ovog koncepta u očima poduzeća ali i nas studenata.
Također, ovime zahvaljujemo i velikodušnim sponzorima projekta: Sveučilište u Zagrebu, Ekonomski fakultet Zagreb, Grad Zagreb, Croatia zdravstveno osiguranje, Nestle Adriatic, Turistička zajednica Grada Zagreba, Hrvatska turistička zajednica, Holcim Hrvatska, IMI Ivanec.
Uz večernje izlaske od kojih je jedan bio u Saloonu, te organizirane razglede grada i teambilding, prva dva dana organizirana su uz odličan omjer rada i zabave prilagođene svim ukusima. Treći dan konferencije organiziran je izlet u Hrvatsko Zagorje gdje smo nakon posjeta znamenitostima kraja trodnevne dojmove dijelili na odličnom druženju u okruženju autohtonog zagorskog restorana „Grešna Gorica“. Uz ukusnu hranu, izvrsna vina, tamburaše i veliku dozu pozitivnih vibracija održano je i dijeljenje certifikata o sudjelovanju, certifikata o prezentaciji rada kao i certifikati o objavi rada. Lijepo vrijeme, odlična zabava i mnoštvo studenata i studentica ekonomije i srodnih znanosti jamčili su ovakav uspješan ishod projekta, a zgode i događanja s konferencije prepričavati će se do nove – još veće, još atraktivnije konferencije ISC 2011!